Article-hero-image-paprika.jpg
10.09.2021

Baranjska začinska paprika – „Crveno zlato“ baranjskih sela

Pored baranjskog kulena i vina, u zadnje vrijeme još jedan proizvod se često spominje kao jedan od omiljenih brendova iz baranjskih sela – baranjska začinska paprika.

Iako je baranjska začinska paprika sastavni dio skoro svakog tradicionalnog slavonsko-baranjskog jela poput ribljeg paprikaša, čobanca, kobasica i kulena – iz nekog razloga je često ostajala neprimijećena kao zaseban proizvod i brend.

Gotovo svako selo u Baranji između Drave, Dunava i Mađarske proizvodi začinsku papriku. Najviše ih ipak ima u „mađarskim“ selima poput Luga, Kopačeva ili Zmajevca. Uzgoj i proizvodnja začinske slatke i ljute paprike mnogima je u Baranji glavni izvor prihoda od kojeg žive. 

Dobru papriku ćete prepoznati jednostavno – uz gledanje boje, po mirisu i ono što je možda najvažnije - po okusu. Baranjci kažu da papriku treba izbjegavati ako se gorčina osjeti više od ljutine. 

Uz Lug i papriku je također vezana i legenda iz 16. stoljeća koja kaže kako je tijekom turskih osvajanja došlo do zarobljavanja jednog poznatog reformatora koji je htio reformirati baranjska sela. Budući da mještani nisu imali novca kojim bi platili njegovu slobodu, Turcima su ponudili 100 kilograma mljevene paprike, što su oni prihvatili i oslobodili zarobljenika.

paprika2.jpg

Prvi baranjski suvenir

Baranjci su u više navrata imali inicijativu za brendiranjem ovog „crvenog zlata“, no često su inicijative ostajale u fazi ideje. Vjerojatno najuspješniji pokušaj brendiranja je ostvarila zadruga „Ruke“, u suradnji s udruženjem „Baranja“, koja se smjestila u mjesto Lug u srcu Baranje.

Naime, sve je započelo EU projektom, koji je okupio oko dvadesetak nezaposlenih žena, u sklopu kojeg je organizirana edukacija o specifičnom načinu uzgoja i proizvodnje baranjske začinske paprike. Žene su nakon završene edukacije postale certificirane i osposobljene proizvođačice paprike – koje svoju papriku sade, suše, melju i pakiraju. Tijekom trajanja edukacije započele su i svoj

tradicionalni način proizvodnje paprike, a osmislile su i naziv za ovu začinsku papriku - „Baranjka“ - te ga zaštitile pri Zavodu za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske. Ova začinska paprika tradicionalni je baranjski proizvod uzgojen na baranjskoj zemlji, a ujedno je i dio prepoznatljivosti Baranje. Cijeli proces proizvodnje odvija se na tradicionalan i prirodan način. Zadruga je u suradnji s udruženjem „Baranja“ osmislila i dizajn pakiranja te su time postali prvi koji su predstavili začinsku papriku kao službeni suvenir Baranje.

Bitno je napomenuti kako cilj zadruge nije masovna produkcija i suradnja s velikim trgovačkim lancima. Zbog ograničene količine paprike dobivene nakon svakog završenog proizvodnog ciklusa, baranjsku začinsku papriku je najbolje tražiti na baranjskim tržnicama, u dvorištima proizvođača ili u specijaliziranim trgovinama u pojedinim dijelovima Hrvatske, a to uključuje i trgovine Harissa u tri grada. Ljutu i slatku baranjsku papriku također možete kupiti putem naše web-trgovine.

paprika1.jpg

Mnogi misle kako ograničena proizvodnja paprike ima puno prednosti jer će najviše tada do izražaja doći fokus na kvalitetu. A pravi paprikoljubac će svakako naći način kako da dođe do nje.

Baranjska paprika je važna i zbog tradicionalnog pristupa proizvodnji. Proizvođači iz Baranje i dalje njeguju tradicionalnu proizvodnju začinske paprike i svoja znanja prenose na nove generacije te time čuvaju tradiciju ovog ruralnog prostora između Drave i Dunava.

 

Proizvodnja baranjske začinske paprike – sadnja, berba, sušenje i mljevenje

Zbog plodne zemlje na baranjskom području i agrotehničkih mjera koje svaki proizvođač mora poštivati, baranjska paprika sadrži organoleptička svojstva koja su daleko kvalitetnija od svojstva paprika uzgojenih u drugim dijelovima Hrvatske. 

paprika3.jpg

Sadnja

Sadnja baranjske paprike započinje u veljači kada se sjeme sije u stiroporske tanjuriće u kojima se nalazi smjesa zemlje i bioloških proizvoda koji zadovoljavaju agrotehničke uvjete. U svaki tanjurić se posadi oko 3-4 sjemenki zbog mogućnosti da neke ne proklijaju.  Zemlja se zatim zalijeva, a tanjurići se spremaju u staklenik koji se grije te tamo ostaju do tri tjedna dok biljka ne počne klijati.

Kada biljka dobije listove, tanjurići se sele u plastenik i tamo ostaju do presađivanja koje se odvija sredinom svibnja. Svibanj je idealan za presađivanje zbog vremenskih uvjeta i stanja zemlje, a biljka je dovoljno narasla i ojačala da preživi presađivanje. 

Berba

Vremenski uvjeti uvelike utječu na proizvodnju paprike – ako su od samog početka proizvodnje bili idealni, bez previše hladnih i kišnih razdoblja, berba se  obavlja krajem kolovoza i početkom rujna.

Berba paprike je vrlo specifična – paprika se probire, odnosno u berbi se beru samo zreli i zdravi plodovi koji su tamnocrvene boje duž cijelog ploda, bez oštećenja ili ožegotina od sunca. Plodovi koji su oštećeni se također uberu, ali ih se ostavlja na tlu. Berbi treba pristupiti pažljivo jer su grane biljke iznimno krhke i lako se lome. paprika5.jpg

Tijekom berbe paprike se spremaju u kante koje se potom prazne u drvene okvire ili mrežaste vreće gdje odlaze na pred sušenje, odnosno dozrijevanje. Plodovi koji su prošarani smeđim i zelenim crtama su nedozreli i ne bi se smjeli brati jer bi mogli utjecati na kvalitetu paprike dajući joj gorak okus, a i ne bi imala tako specifičnu crvenu boju. Ovisno o plodnosti godine i vremenskim uvjetima na istoj površini se može obaviti do pet berbi, gdje se nakon prve svaka sljedeća obavlja u razmaku od sedam do deset dana. 

Sušenje

Proces dozrijevanja traje okvirno sedam do deset dana, a vrši se na prozračnom, otvorenom ali natkrivenom mjestu. Papriku se ne smije izlagati direktnom suncu, pa se najčešće vješa ispod nadstrešnica kuće. Sušenje se obavlja na ovaj tradicionalan način upravo radi  dobivanja kvalitetnog okusa i boje paprike.

Nakon što paprike dozriju, skidaju se peteljke i po potrebi se prebrišu pamučnim krpama. Tako pripremljene paprike se slažu u kašete i odnose na sušenje u sušaru, prostoriju u kojoj je potrebno održavati temperaturu između 50° do 60° C. Svaka prostorija za sušenje mora biti opremljena i sustavom za ventilaciju kako bi zrak moga cirkulirati i kako bi se tijekom sušenja sva vlaga izvela iz sušare.

U ovakvim uvjetima paprike ostaju tri do četiri dana nakon čega se dobiva polu proizvod. Prije zadnjeg koraka u proizvodnji paprike, slijedi ponovno prebiranje – pravilno osušena paprika mora biti tanka, lako lomljiva i hrskava.

paprika4.jpg

Mljevenje

Probrana osušena paprika se trga na manje komade i melje u kamenom mlinu sa sitom promjera otvora 1,5mm. Mljevenje se obavlja najmanje dva puta i prije drugog mljevenja paprika se mora ohladiti.

Kvaliteta mljevenja se provjerava tako da se samljevena paprika proba između prstiju pri čemu se ne bi smjele osjetiti oštre čestice. Tako fino samljevena paprika se sprema u veće plastične posude gdje ostaje po par dana. Potom se posude premještaju u tamnije prostorije gdje se papriku povremeno promiješa kako bi dobila svoju karakterističnu boju.

Proizvod je gotov kada paprika u svojoj teksturi, boji i okusu odražava najvišu kvalitetu. 

Najnoviji recepti

Donosimo provjerene recepte naših omiljenih jela, gastro savjete i prijedloge kako najbolje sljubiti začine i namirnice za potpuni užitak, za sva osjetila.

Pogledajte sve recepte
Blog-homepage-pavlove.jpg

Pavlove tortice s kremom

Pavlove tortice s okusom naranče ili limuna savršena su poslastica za kraj ljeta! 

Blog-homepage-tonka tart.jpg

Lagani ljetni tart

Lagani, kremasti tart s okusom aromatične tonke neće vas ostaviti ravnodušnima ovog ljeta.

Začinite Instagram